1 Kako mogu registrirati svog psa kao donora krvi?
Kliknite ovdje kako biste ispunili potreban anketni obrazac. Nakon što ispunite anketni obrazac i zaprimimo Vašu prijavu, kontaktirat ćemo Vas te ćemo dogovoriti termin za klinički pregled, odnosno procjenu prije darivanja krvi. Kako bi pas mogao postati donor, treba biti potpuno zdrav. Zato je prije prvog darivanja krvi potrebno obaviti klinički pregled, laboratorijske pretrage krvi te testiranja na određene zarazne bolesti koje se mogu prenijeti transfuzijom. Ako svi nalazi budu uredni, Vaš će pas biti upisan u registar donora, nakon čega ćemo Vas kontaktirati radi dogovora za termin darivanja krvi.
2 Koji su kriteriji da bi moj pas postao donor krvi?
Kriterije za odabir donora krvi možete pronaći ovdje.
3 Moram li nešto platiti kako bih registrirao/la svoju životinju kao donora krvi?
Ne. Cijeli je postupak darivanja krvi besplatan za vlasnike pasa donora krvi.
4 Može li darivanje krvi boljeti i postoje li ikakve posljedice?
Kao i kod ljudi, cijeli postupak darivanja krvi je siguran, kontroliran i bezbolan, ali kao i svaki medicinski zahvat, može nositi određene rizike za donora. Kratkoročne posljedice uključuju blagu slabost ili umor, privremeni pad krvnog tlaka, hematom na mjestu uboda te je u slučaju prečestog darivanja krvi moguća anemija zbog nedostatka željeza. U svrhu smanjenja navedenih rizika provodi se pravilan odabir donora uz redovite kontrole krvnih nalaza i klinički pregled, osiguravaju se odgovarajući intervali između darivanja krvi, mirno okruženje te nadoknada vode i hrane nakon darivanja krvi.
5 Što se događa s doniranom krvlju?
Nakon darivanja krv se može čuvati i davati u obliku transfuzije kao puna krv ili se u laboratoriju izrađuju krvni pripravci poput koncentrata eritrocita ili svježe smrznute plazme, koji se u takvom obliku mogu skladištiti tijekom duljeg perioda. Važno je naglasiti da darivanje krvi Vašega psa može biti ključno u liječenju i oporavku drugih pasa, s obzirom na to da se krv i krvni pripravci ne mogu nadomjestiti drugim komercijalno dostupnim lijekovima. Puna krv indicirana je u akutnim, životno ugrožavajućim stanjima s masivnim gubitkom krvi, dok su koncentrat eritrocita i plazma standard izbora za ciljano i sigurnije transfuzijsko liječenje. Koncentrat eritrocita indiciran je u različitim slučajevima anemije i prilikom kirurških zahvata, dok je svježe smrznuta plazma dio transfuzijskog liječenja u slučajevima nedostatka proteina plazme, koagulopatija, poremećene vaskularne permeabilnosti, kao koloidna podrška te u kritično oboljelih pacijenata sa SIRS-om i nedostatkom pasivne imunosti.
6 Moraju li vlasnici bolesnih životinja platiti kako bi primile krv mog ljubimca?
Da, vlasnici životinja koje trebaju transfuziju sudjeluju u pokrivanju troškova postupka. Važno je naglasiti da se pritom ne naplaćuje sama krv kao takva, već troškovi vezani uz njezino prikupljanje, obradu, pohranu i sigurnu primjenu. Kao i u humanoj medicini, darivanje krvi je altruistično i besplatno, na što smo iznimno ponosni. Međutim, kako bi krvni pripravci bili potpuno sigurni za primjenu, provodi se niz složenih i zahtjevnih postupaka prije, tijekom i nakon samog darivanja krvi. Svi donori prolaze temeljit klinički pregled i laboratorijske pretrage krvi kako bi se potvrdilo njihovo dobro zdravstveno stanje. Provode se molekularna (PCR) i serološka testiranja na zarazne bolesti koje se mogu prenijeti transfuzijom, kao i određivanje krvne grupe i testovi kompatibilnosti. Nakon prikupljanja puna se krv obrađuje i razdvaja na komponente (eritrocite i plazmu), pri čemu svaka jedinica prolazi stroge kontrole kvalitete, uključujući provjeru na eventualnu bakteriološku kontaminaciju. Krvni pripravci zatim se pravilno pakiraju, označavaju i pohranjuju u posebno kontroliranim uvjetima, uz stalan nadzor temperature i redovito umjeravanje opreme od strane ovlaštenih stručnjaka. Trošak transfuzije stoga odražava sve ove postupke i standarde, omogućujući nam da osiguramo sigurno, kvalitetno i pravodobno liječenje za bolesne životinje, uz istodobnu brigu o zdravlju i dobrobiti naših donora.
7 Gdje se provode darivanja krvi?
Darivanja krvi provode se u prostorijama Banke krvi VEF, odnosno Ambulante za cijepljenje (Ambulanta 1) Klinike za zarazne bolesti (zgrada broj 7) Sveučilišne veterinarske bolnice, Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb.
8 Trebaju li životinje biti natašte prije darivanja krvi?
Ne, životinje ne trebaju biti natašte. Voda mora uvijek biti dostupna prije i nakon darivanja krvi. Cijeli postupak darivanja krvi završava uz slastan obrok kao nagradu za Vašega ljubimca.
9 Imaju li psi krvne grupe?
Da, psi imaju različite krvne grupe te je, kao i u ljudi, važno znati njihovu krvnu grupu kako bi se osigurala kompatibilnost prije transfuzije i sprječile transfuzijske reakcije, osobito u slučajevima kad nije riječ o prvoj transfuziji u primatelja. Svim psima donorima određuje se krvna grupa prije prvog darivanja krvi. Kod pasa postoje brojne krvne grupe, no klinički najvažnija i najimunogenija krvna grupa jest DEA 1 (engl. Dog Erythrocyte Antigen, DEA) unutar koje razlikujemo DEA 1.1 pozitivnu i DEA 1.1 negativnu krvnu grupu. Većina pasa ima DEA 1.1 pozitivnu krvnu grupu i oni su univerzalni primatelji. S druge strane, psi koji imaju DEA 1.1 negativnu krvnu grupu jesu univerzalni darivatelji, ali mogu primiti samo DEA 1.1 negativnu krv. Upravo je zbog toga ova krvna grupa iznimno tražena, ali i rjeđa. Određene pasmine češće imaju DEA 1.1 negativnu krvnu grupu, primjerice Airedale terijer, američki buldog, baset, bradati koli, belgijski ovčar, border koli, bokser, bracco italiano, cane corso, kovrčavi retriver, doberman, bordoška doga, engleski bul terijer, flat coated retriver, njemački ovčar, njemački oštrodlaki ptičar, hrt, lurcher, staroengleski ovčar, saluki, stafordski bul terijer i weimaraner.
10 Koje su prednosti postajanja donorom?
Osim velike radosti što Vaš pas može spasiti živote bolesnih životinja, postoje i druge prednosti za donore krvi, a to su besplatni klinički pregledi pri svakom darivanju krvi i besplatne pretrage krvi pri ulasku u bazu donora koje se ponavljaju na godišnjoj razini za pse koji su redoviti darivatelji krvi, te dio pretraga i na šestomjesečnoj razini. Osim toga, kao znak zahvalnosti, uz pomoć naših partnera i sponzora, Vaš ljubimac dobit će i poklon paket i posebnu zahvalnicu za darivanje krvi.
11 Radite li krvne pretrage? Mogu li dobiti rezultate?
Da, provode se različite opće krvne pretrage i testiranja na zarazne bolesti kako bismo bili sigurni da je donor zdrav i da ne postoji rizik od prijenosa infekcija transfuzijom. Svi su nalazi dostupni i u potpunosti transparentni te ih možete zatražiti u bilo kojemu trenutku. Ove pretrage ujedno pružaju vrijedan uvid u zdravstveno stanje Vašega ljubimca.
12 Koju skrb trebam pružiti nakon darivanja krvi?
Nakon završetka prikupljanja krvi životinja ostaje pod nadzorom odgovornog osoblja. Odmah nakon završetka darivanja krvi procjenjuje se opće kliničko stanje, ponašanje te mjesto venepunkcije. Na mjesto uboda postavlja se kompresija i zaštitni zavoj. Psu se ponudi hrana i svježa voda. Nakon prvog darivanja krvi pas ostaje u čekaonici minimalno 30 minuta, a ako nema nikakvih komplikacija i nuspojava, nakon svakog sljedećeg darivanja preporučuje se ostanak u čekaonici barem 15 minuta. Vlasniku se nakon svakog darivanja krvi daju usmene i pismene upute o praćenju životinje nakon odlaska iz Banke krvi VEF. Preporučuje se izbjegavati korištenje ogrlica. Zavoj postavljen na mjestu uboda možete ukloniti nakon sat vremena. U slučaju nastanka hematoma ili crvenila u području gdje je koža obrijana i provedena venepunkcija, može se primijeniti krema s arnikom. Ako primijetite blago krvarenje, dovoljno je primijeniti lagani pritisak na mjesto uboda tijekom 10 minuta, bez potrebe za dodatnim čišćenjem. Nakon darivanja krvi, važno je da donor ima stalno dostupnu svježu vodu i hranu. Isto tako, važno je osigurati Vašem ljubimcu mirno i tiho mjesto za odmor te izbjegavati intenzivnu fizičku aktivnost tijekom ostatka dana. Na kraju, dodatna doza maženja nužna je za potpun oporavak naših Superheroja!
13 Hoće li moj pas biti sediran?
Psi se ne sediraju za darivanje krvi. Važno nam je da se svaki pas osjeća sigurno i opušteno tijekom cijelog postupka. Zato donori mogu biti samo psi koji su dovoljno mirni da mogu ležati nekoliko minuta bez stresa ili prisile. Želimo da darivanje bude maksimalno moguće dobrovoljno iskustvo za psa, ali i za vlasnika. Ako je vaš pas nesiguran, boji se ili mu je nelagodno u veterinarskom okruženju, u tom slučaju darivanje krvi nije za njega. Ništa nije prisilno, čak i ako je pas već upisan u bazu donora. Na prvom mjestu nam je dobrobit i osjećaj sigurnosti svakog psa.
14 Kako se izvodi darivanje krvi kod pasa?
Prije samog darivanja krvi osiguravamo mirno i tiho okruženje kako bi se pas osjećao sigurno i smireno. Tijekom postupka pas leži na udobnom stolu, dok dvije osobe nježno drže, maze i umiruju ljubimca. Postupak darivanja krvi izvodi se venepunkcijom jugularne vene. Mjesto uboda priprema se tako da se mala površina dlake na vratu obrije, temeljito očisti i nanese lokalna anestetička krema, koja treba stajati minimalno 20 minuta kako bi osigurala da ubod bude što bezbolniji. Nakon darivanja krvi mjesto uboda komprimira se oko 5 minuta, a kod pasa se primjenjuje i kompresijski povoj kako bi se spriječilo nastajanje hematoma. Cijeli postupak završava zasluženom pažnjom i maženjem našeg heroja, uz slastan obrok kao nagradu.
Niste pronašli odgovor?
Slobodno nam se obratite — rado ćemo odgovoriti na sva vaša pitanja.
Pišite nam